Početna / PRESS / MI U MEDIJIMA / Crvena linija: O odnosu EU-a i zemalja regije prema migrantima

Crvena linija: O odnosu EU-a i zemalja regije prema migrantima

Izvor: N1 BIH, emisija Crvena linija
Photo: N1 BIH, emisija Crvena linija
Video: N1 BIH

Datum: 06. oktobar 2023. godine

U emisiji Crvena linija o odnosu EU i zemalja regije prema migrantima razgovaraju gosti: Karlo Ressler, zastupnik HDZ-a u Evropskom parlamentu, Radoš Đurović iz Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila i Admir Čavalić, zastupnik u parlamentu FBIH.

Ressler, koji se javlja direktno iz Brisela, navodi da je tema migracija suočavanje sa jednim izazovom. To je ključna tema i u EU parlamentu, još od 2016. godine. Kako kaže, situacija je sada drugačija, u smislu politike Evrope, Brisela. Ističe da sada svedočimo dramatičnom porastu pritiska na Lampeduzi, u Italiji, u neposrednoj blizini Tunisa, gde se za jedan dan udvostručio broj stanovnika tog malog ostrva.

Ressler dodaje da to samo pokazuje koliko je evropska politika migracije i azila propala. U kontekstu procesa formiranja zajedničkog Pakta o azilu na nivou EU, ističe da se sada nalazimo bliže nego ikada evropskom dogovoru oko migracije i azila. Bez obzira na sve, nužno je da Evropa ima nekakvu migracijsku politiku, da štiti svoje granice.

Đurović ističe da se duž spoljnih granica EU sa Srbijom svakodnevno na terenu vidi nasilje, guranje ljudi mimo sporazuma o readmisiji, mimo prava da traže azil u susednim zemljama EU i to prouzrokuje direktno jačanje krijumčarenja do te mere da dolazi do oružanog sukoba krijumčarskih grupa na teritoriji Srbije, gde se izbegli i guraju nazad.

Ističe da krijumčarenje doživljava svoj enormni procvat upravo zbog toga što se ljudi guraju svakodnevno nazad u Srbiju i ponovo uz pomoć krijumčara pokušavaju da pređu granicu.

Ističe da na kraju, i pored ograda na Mađarskoj i vraćanja u Srbiju, niko od novopridošlih izbeglica ne ostane u Srbiji, već nastavi dalje.

Admir Čavalić navodi da je u Bosni trenutno oko 3000 registrovanih ljudi, ali da je dosta više neregistrovanih.

Kaže da male zemlje Balkana ne mogu kontrolisati migrantsku krizu i da je vraćanje u prethodnu zemlju samo kratkoročno rešenje. Navodi i da BIH treba veću podršku EU, jer snosi teret zajedno sa Srbijom i ostalim zemljama Zapadnog Balkana.

Đurović ističe da direktna posledica ograde i pushbackova je ono što se dešava u pograničnim područjima u Srbiji.

On objašnjava da krijumčarske grupe zarađuju neverovatan novac i te grupe se sukobljavaju ne libeći se da koriste oružje. Naglašava da su to obračuni kriminalnih bandi, a ne migranata i  treba se napraviti jasna razlika.

Dodaje da su krijumčarske mreže vrlo složene i jake, a da se okršaji dešavaju u borbi za teritoriju. Grupe su oslonjene i na lokalne kriminalce i one iz regiona, a odatle i oružje. Uključuju i domaće građane, jer mogu mnogo da zarade za kratko vreme, kako ističe Đurović.

Jako je bitno rešavati ovo pitanje na nivou EU, smatra on. Kaže da je njena odgovornost ovde primarna, kao i solidarnost među zemljama na Balkanu.

Još jednom naglašava da rešenje nije u guranju ljudi preko granice.

Čavalić pak napominje da je najbitnije da EU prihvati odgovornost za migracije i donese neku novu EU politiku.

Pogledajte još

Krijumčarenje rezultat ograda i očaja izbeglih

Izvor: RTS Photo: RTS Video: RTS Beograd, 05. decembar 2023. god– Predsednik Centra za zaštitu …