AzilSrbija Centar za zaštitu i pomoć tražiocima azila
Izvor: Al Jazeera Foto: Al Jazeera
Evropska unija za ovu godinu za rješavanje migrantske situacije u BiH namijenila 13 miliona eura, od čega najveći dio ide međunarodnim organizacijama.
Bosna i Hercegovina i Srbija ostaju ‘čekaonice’ migranata na putu ka Zapadnoj Evropi, i uprkos upozorenju vlasti Bosne i Hercegovine da će se sa proljećem povećati priliv migranata, što bi moglo dovesti do ozbiljnih problema, stručnjaci ne očekuju da će se desiti neki vanredni scenarij.
Ipak upozoravaju da su problem migracija u BiH uveliko preuzele međunarodne organizacije, a među migrantima ova zemlja važi za ‘slijepo crijevo’ na putu ka EU, gdje su uslovi boravka jako loši.
Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić nedavno je upozorio na mogućnost povećanog priliva migranata u BiH, istučići kako se u Grčkoj nalazi blizu 70.000 migranata, koji se kreću prema zemljama Evropske unije te da postoji mogućnost da veći broj njih odabere rutu preko zapadnog Balkana.
Na posljednjem sastanku Operativnog štaba za pitanje migracija BiH zaključeno je da je najveći prioritet zaštita istočne granice, odnosno sprečavanje ulaska migranata u BiH, te da će u narednom periodu raspoložive snage biti upućene kao ispomoć Graničnoj policiji BiH.
Granična policija BiH već je ranije upozorila da joj nedostaje gotovo 450 policijskih službenika za nadzor granice, kao i savremenija i novija oprema.
Ipak iz Ministarstva sigurnosti BiH rečeno nam je da se procjenjuje da bi situacija mogla biti slična kao i prošle godine kada je registrovano približno 25.000 migaranata.
S druge strane, ministar Mektić je nedavno na konferenciji za novinare upozorio da je dnevni priliv migranata iz Turske u Grčku blizu 300 osoba, što bi moglo dovesti do ozbiljnih problema.
‘Ključ je Turska’
Iz susjedne Srbije kažu da nije realno očekivati neki vanredni scenarij što se tiče priliva migranata sa dolaskom toplijih dana.
“Ne očekujemo neki dramatičan, iznenadni priliv migranata. To je jedan kontinuiran proces koji traje godinama, hiljade njih će kao i svake godine pokušavati da prođu dalje, i sada po lepom vremenu to je već praksa da se intenziviraju migracije”, kaže Radoš Đurović, direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila u Srbiji.
“Ključ za povećan priliv migranata nije Grčka, nego pre Turska i situacija na tursko-bugarskoj i grčko-turskoj granici. Onog trenutka kada i ukoliko Turci puste ljude napred, to može da bude neki drugi scenario. Međutim, ako i dalje sprečavaju migraciju, kontrolišu te krijumčarske lance, kako to čine od dogovora sa Evropskom unijom, nekih velikih iznenađenja neće biti.”
Također ističe da na putu do BiH, migranti moraju preći Makedoniju i Srbiju, ili s druge strane Albaniju i Crnu Goru.
“Samo pod uslovom da sve te zemlje spuste svoje kontrole granice i odustanu od zaustavljanje migracija tek tada neki scenario velikog broja ljudi u jednom momentu može da usledi za BiH. Ali sudeći po međusobnoj saradnji država i policija to nije nešto što može da se očekuje, barem iz prakse koju poznajemo od 2015. do danas.”
‘Nesistematski odgovor vlasti u BiH’
Međutim, ističe Đurović, Srbija i BiH su neka vrsta tampon zone za migraciju, čekališta za ljude da pokušaju ilegalno da se dočepaju Evrope.
“Među izbeglicama često kruže priče da je Bosna definitivno jedno slepo crevo migracije i da su uslovi ostanka, privremenog boravka, jako teški, pored konstantnih rizika na granici sa Hrvatskom”, ističe.
Prema njegovim riječima, posebno je zabrinjavajuća praksa ilegalnog guranja ljudi nazad, koja često uslijedi poslije nekoliko mjeseci, kada ljudi prođu još nekoliko zemalja pa se sa lančanim guranjem opet vrate prije svega u Srbiju. Prema pocjenama, u ovu zemlju je prošle godine ušlo najmanje 27.000 migranata.
Đurović ističe da su Srbija i BiH u ovom problemu povezane ali da zabrinjava ‘nesistemski odgovor vlasti u BiH na ovaj problem’. Upozorava da se u BiH sve više međunarodne organizacije bave prihvatom ljudi, a ne država.
“Država se polako u BiH povlači iz ovog problema a odgovornosti i obaveze gura u ruke građana i međunarodnih organizacija koje projektno funkcionišu, dakle, neodrživo, od danas do sutra.”
Većina pomoći ide međunarodnim organizacijama
Iz Ministarstva sigurnosti BiH rečeno nam je da je Evropska unija za ovu godinu za rješavanje migrantske situacije u BiH namijenila 13 miliona eura, od čega najveći dio ide međunarodnim organizacijama.
“Približno dva miliona eura je izdvojeno za jačanje kapaciteta policijskih agencija, a drugi dio novca će putem međunarodnih organizacija biti korišten za humanitarni smještaj migranata.”
U Bosni i Hercegovini trenutno se nalazi 3.500 migranata, dodaju iz ministarstva, a oni su smješteni u sedam prihvatnih centara u Bihaću, Sarajevu, Mostaru, Cazinu i Velikoj Kladuši.
“BiH ne namjerava povećavati kapacitete za smještaj migranata niti graditi nove centre. Sadašnji kapacitat u osam prihvatnih centara od oko 4.000 mjesta i to je makismalan broj koji BiH može adekvatno da zbrine i kontroliše migrantsku situaciju”, navodi se u odgovorima na upit koji smo poslali.
